Heroj iza kamere, filmski umjetnik i snimatelj Domovinskoga rata, Gordan Lederer, ubijen je na današnji dan, 10. kolovoza 1991. godine. Presudio mu je srpski snajperist koji je u skupini hrvatskih vojnika među kojima se Lederer nalazio gađao baš njega, civila. Kada se pogođen skotrljao niz padinu, gađan je ručnim bacačem granata. Već ta crtica svjedoči o srpskoj agresiji koju je Lederer, često birajući upravo rizične ratne lokacije, i pokušavao i uspijevao snimiti. Smrt ga je zatekla na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, gdje je snimao hrvatske borce u akciji tijekom neprijateljskih napada na Pounje. Imao je tada samo 33 godine...

Lederer se za života istaknuo kao originalni filmski radnik i snimatelj visoke snimateljsko-estetske kakvoće. Diplomirao je na studiju filmskog i TV-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a autor je i više nagrađivanih televizijskih uradaka. Amaterski se bavio i arheologijom te je bio pred prijavom filmografije kulturne povijesti istočnojadranske obale kao magistarskog rada (studij "Kulturna povijest istočnojadranske obale" u Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku). Svestran, talentiran i hrabar, Lederer je pogledao ozljedama srpskog snajperista jer tadašnji zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dopustio da ga se helikopterom preveze do bolnice u Zagrebu. Ledererova je majka, u to vrijeme primarijus anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh, kasnije izjavila da su za smrt njezina sina krivi četnici i JNA.

Snajperist koji je ubio Lederera samo dan nakon krvavog čina dao je intervju za RTS. Kada je desetak dana kasnije u novinama objavljena njegova silueta, prepoznali su ga sumještani iz Siska te član obitelji i utvrđeno je - ubojica Gordana Lederera jest Milan Zorić iz Siska. On je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine, no na njegovu žalbu Vrhovni je sud Republike Hrvatske 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu. Podsjetimo, tim je zakonom abolirano više od 21 000 pripadnika agresorske vojske, među kojima su i dokazani silovatelji, ubojice, zločinci...

Sjajan Ledererov rad ostao je živjeti nakon njega. Najpoznatiji je montažni uradak njegovih ratnih snimaka Banijska praskozorja, snimao je prve kadrove sjednica Hrvatskog sabora, a u kao televizijski snimatelj hrabro je primjenjivao niz inovacija. Pucanj snajperista Zorića koji je danas slobodan čovjek bio je pucanj u mlado hrvatsko srce koje je svojim radom ukazivalo na nešto strašno bolno - istinu.