Ministrica zdravstva Irena Hrstić nakon prve godine na čelu resora ističe kako je riječ o kratkom razdoblju u sustavu koji se mijenja sporo, ali uz brojne reformske iskorake. Kako kaže, iza brojnih zakonskih izmjena i infrastrukturnih projekata stoje procesi koji dugoročno mijenjaju sustav, zbog čega svojem timu daje „solidnu trojku s plusom“.

U protekloj godini izmijenjen je Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, povećane su naknade na bolovanju te rodiljne naknade, produljena je potpora majkama njegovateljicama, a ukinuto je pripravništvo za gotovo sve struke. Donesen je i dugo iščekivani Zakon o logopediji. Usto, završeni su važni projekti poput obnove Klinike u Petrovoj i KB-a Merkur, dok su istodobno pokrenuti novi od treće faze izgradnje KBC-a Zagreb do ugovaranja Nacionalne dječje bolnice te energetskih obnova u više bolnica. Veliki iskorak očekuje se i od mobilnih ambulanti i ljekarni.

Unatoč tome, dio javnosti smatra da su promjene sporije nego očekivano, ponajprije zbog lista čekanja. Ministrica naglašava da se taj problem ne rješava samo kupnjom opreme, nego uvođenjem kliničkih smjernica, boljom organizacijom i većom odgovornošću pacijenata. Implementacija smjernica za najtraženije dijagnostičke pretrage već je u tijeku, no stabilni pomaci zahtijevaju vrijeme i disciplinu svih uključenih.

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na reguliranje dvojnog rada liječnika. Kriteriji su izrađeni i trebali bi se početi primjenjivati najkasnije početkom iduće godine, bilo putem pravilnika, bilo upute ravnateljima. Bit će jasno definirano tko i pod kojim uvjetima može raditi u privatnom sustavu, pri čemu će ključnu ulogu imati rezultati rada i trajanje lista čekanja u matičnoj ustanovi.

Najavljeno je i da će svi privatnici morati biti uključeni u sustav CEZIH, što bi trebalo osigurati veću transparentnost. U tijeku je i informatičko povezivanje hitnih prijema, izvanbolničke hitne službe i obiteljskih liječnika, jedan od preduvjeta za bolju organizaciju sustava.

Ministrica se osvrnula i na izazove obiteljske medicine, ocjenjujući da je ključno rasteretiti liječnike administracije te jačati timove, omogućiti dijagnostiku na primarnoj razini i razvijati sestrinska savjetovališta. Kao krajnja opcija spominje se i nasljeđivanje ordinacija, no ističe da to nije glavni problem.

Kada je riječ o stručnjacima iz inozemstva, naglašava da uvoz liječnika iz trećih zemalja vidi kao posljednju, nepoželjnu mjeru koju bi Hrvatska trebala izbjeći.

Na financijskom planu, bolnice trenutno imaju 534 milijuna eura dospjelih obveza. Oko 150 milijuna eura upravo je raspodijeljeno za podmirivanje dugova, dok su financijski kartoni uvedeni kako bi se obaveze redovno nadzirale i spriječili novi dugovi.

Ministrica poručuje da u zdravstvu nema brzih rješenja, ali da temeljite i dobro pripremljene mjere jedine donose trajne promjene.