Kako bi se poboljšala sigurnost zračnog prometa, države članice EU morat će osnovati Odjel za informacije o putnicima (PIU) koji će skupljati podatke o putnicima prikupljenima od zračnih prijevoznika. Podaci bi se čuvali na razdoblje od pet godina. U Europi smatraju kako će taj mehanizam zaštititi zrakoplove od terorističkih udara

Premda su teroristički napadi na glavne zračne luke u Belgiji i Turskoj, u kojima su poginuli deseci ljudi, a njih stotine ranjeno, pokazali svu ranjivost europskih zračnih luka, ne treba zanemariti i sigurnost samog putničkog i zrakoplovnog prometa. Naime, unatoč pojačanim sigurnosnim mjerama u zračnim lukama, nije tajna kako su napadi na same putničke zrakoplove teroristima i dalje na vrhu liste prioriteta.

Ipak, Europska unija se posebnim mjerama pokušava zaštititi od takvih napada. Tako je sredinom travnja ove godine Europski parlament (EP) odobrio novu direktivu koja regulira uporabu podataka o putnicima (PNR) kako bi se spriječili mogući teroristički napadi na zrakoplove. Direktiva će obvezati zrakoplovne tvrtke da predaju podatke svih svojih putnika nacionalnim sigurnosnim službama za sve letove iz trećih zemalja u EU i obratno.  Međutim, direktiva će se primjenjivati i na letove unutar same EU!

"Usvojili smo novi važan alat u borbi protiv terorista i krijumčara. Prikupljanjem, dijeljenjem i analizom PNR podataka naše obavještajne agencije mogu otkriti obrasce sumnjivog ponašanja koje onda treba pratiti. PNR nije čarobni štapić, ali zemlje koje imaju nacionalne PNR sustave dokazale su da je PNR djelotvoran",  poručio  je još u travnju izvjestitelj EP-a Timothy Kirkhope.

Kako bi se poboljšala sigurnost zračnog prometa, države članice morat će osnovati Odjel za informacije o putnicima (PIU) koji će skupljati podatke o putnicima prikupljenima od zračnih prijevoznika. Podaci bi se čuvali na razdoblje od pet godina. U izvornom obliku podaci bi se spremali prvih šest mjeseci. Nakon toga sakrili bi se, odnosno zacrnili, svi važniji podaci o putniku kao što su ime i prezime, adresa i kontakt.

Inače, nakon što je Parlament odobrio prijedlog, direktivu mora službeno odobriti i Vijeće EU. Zemlje članice Unije imat će na raspolaganju dvije godine da zakon implementiraju u svoja nacionalna zakonodavstva.

Ipak, mnogi su u EU ove mjere opisali kao napad na osobne ljudske slobode. Toga su svjesni i u vodstvu Unije.

 "Prikupljanje i pohranjivanje podataka ljudi izazvalo je razumljive zabrinutosti, ali ovaj zakon je razmjeran rizicima s kojima se suočavamo. Vlade EU-a moraju sada početi s provedbom ovog sporazuma", zaključio je Kirkhope.