Deseta uzastopna međunarodna turneja u Korčuli Anton Podbevšek Teatra iz Novoga Mesta i redatelja Matjaža Bergera donijela je u subotu, 29. kolovoza 2026. , u Centar za kulturu Korčula kazališnu predstavu "Gubitak ljudskosti, tužne tajne Srebrenice", autora Slavenke Drakulić, Dragana Popovića, Nedžada Avdića i drugih.

Samo dva dana nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića pred brojnom publikom u Korčuli izvedena je kazališna predstava čiji je predmet istraživanja zločin nad Bošnjacima iz srednjeg Podrinja u Srebrenici u srpnju 1995. godine, koji su počinile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. Državni sudovi Bosne i Hercegovine i međunarodni sudovi koji su se bavili ovim događajem procijenili su da se radi o zločinu genocida, najtežem zločinu prema međunarodnom humanitarnom pravu.

Predstava prvenstveno istražuje mikrotehniku ​​i izvršenje zločina, kao i načine na koje je otkriven i prikriven nakon što je počinjen. Budući da se zločini takvih razmjera često relativiziraju, istraživanje Srebrenice ne tretira je jednostavno kao pravno definiran čin, već kao sveobuhvatan i složen fenomen koji nadilazi njezinu pravnu kvalifikaciju. Kao što je napisao dr. Dragan Popović: „Srebrenica je utjecala na svijet, svijet je utjecao na Srebrenicu.“
Kako navode iz Anton Podbevšek Teatra, kazališna predstava "Gubitak ljudskosti" je kulturna rekonstrukcija i analiza masakra u Srebrenici koja kontekstualizira tragediju koja se dogodila između 11. i 19. srpnja 1995. u vojnoj operaciji kodnog naziva Krivaja 1995, kada su vojnici Republike Srpske ubili, ubili i masakrirali više od 8000 ljudi, na spomeniku u Srebrenici iz 2025. piše 8372 ukupna žrtva, što nije konačan broj, uglavnom Bošnjaka (Muslimana) iz srednjeg Podrinja.
Žrtve su bila djeca, žene, dječaci i muškarci u dobi između 15, pa čak i mlađi, i 60 godina, generacija koja je nestala ili oni koji su to gotovo slučajno uspjeli, izašli su iz ovog masakra s teškim duševnim i fizičkim ranama, ozljedama i beskonačnim gubitkom svake ljudskosti.

U svojoj analizi "Gubitak ljudskosti", jedan od autora teksta, Dragan Popović opisao je tragediju koja se događala 1995. godine s pojedinačnim pričama koje vode do mjesta obmane, izvršenja masakra, ubijanja na razne načine, silovanja, prikrivanja masakra, skrivanja tijela i negiranja genocida, posebno od strane određenih međunarodnih subjekata ili drugih organizacija, a posebno i od strane sadašnjih vlasti u Republici Srpskoj i Republici Srbiji.

Kazališna rekonstrukcija "Gubitak ljudskosti" temelji se na montaži i sintezi tragičnih priča pojedinaca s imenima i prezimenima koji su bili krvnici i žrtve; uprizorenje se bavi sudskim epilozima Međunarodnog kaznenog suda u Haagu i proturječjima koja nude interpretacije odgovornih za zločine kao onih koji žive dalje s temeljnim gubitkom ljudskosti. Uprizorenje je sinteza glumačkih interpretacija priča i dokumentarnih materijala, bilo da se radi o arhivskim dokumentima, naredbama, kodiranim porukama, snimkama prisluškivanja komandosa masakra – do fotografija ili video zapisa koje su sami krvnici naredili" istaknuo je redatelj Berger.

Gostovanje na Korčuli održalo se na tradicionalni poziv Centra za kulturu Korčula s kojim Anton Podbevšek Teatar surađuje već desetu godinu.
U predstavi su nastupili: Ana Pavlin, Barbara Ribnikar, Jana Menger, Svit Stefanija, Gregor Čušin, Gregor Podričnik, Gal Oblak, Mario Dragojević, Tjaša Bucik, Gregor Luštek, Sašo Vollmaier/Manca Udovič.
Predstava koja je u Korčuli izvedena tri mjeseca nakon svjetske praizvedbe u Anton Podbevšek Teatru u Novome Mestu nastala je u produkciji Anton Podbevšek Teatra i u suradnji s Cankarjevim domom Ljubljana.

Slavni redatelj Matjaž Berger za svoje je režije dobio brojne nagrade, uključujući međunarodnu nagradu Grand Prix za najbolju ukupnu izvedbu na Splitskom ljetu za "Ime ruže", za predstavu "Portret jedne dame" H. Jamesa, Borštnikovu nagradu na 44. Borštnikovim susretima, za predstavu "Sluge: Komentirano izdanje Ivana Cankara" B. Pascal, nagradu međunarodnog žirija za najbolju predstavu 41. tjedna Slovenske drame i nagradu publike na istom festivalu kao i nagradu za najbolju predstavu, A. Inkret "I stoljeće će pocrvenjeti; Primjer Kocbek " na 52. festivalu Slovenske drame.
Matjaž Berger je režirao kazališne predstave u prostorima koji nisu nužno kazališni pa je tako postavio Brechtovu dramu "Galileo Galilei" u Velikoj čitaonici Narodne sveučilišne knjižnice u Ljubljani, Freudovo djelo "Tumačenje snova" u Postojnskoj jami, projekt "You never see me where I see you", prema motivima Shakespearea, Nietzschea i Lacana, u konjičkom centru u Novom Mestu i Gameljnama te u Nici i Nancyju, djelo "Fizika" Friedricha Dürrenmatta u Tvornici bilja Krka, dramatizaciju Ecova romana "Ime ruže" u Dioklecijanovoj palači u Splitu i amfiteatru u Opatiji.

Nakon bogatog kulturnog ljeta i organiziranih šezdeset događanja tijekom srpnja i kolovoza, Centar za kulturu Korčula je ugošćavanjem Anton Podbevšek Teatra, koji ove godine obilježava 20 godina od osnutka i svjetski poznatog redatelja Bergera, koji je utemeljio pojam umjetničkog pravca vrlo specifičnog po suvremenosti i vještoj žanrovskoj raznolikosti, završio program 24. Kulturnog ljeta.

Tekst i foto: CZK