Današnji posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH odvija se u razdoblju složenih odnosa između dvije zemlje. Sporna područja su Pelješki most i Izborni zakon BiH. Ali znakovi smirivanja su na vidiku.

Hrvatski premijer Andrej Plenković političar je euroatlantskih opredjeljenja s posve jasnim zauzimanjem za uključivanje Bosne i Hercegovine i u Europsku uniju i NATO, jer je takvo geopolitičko pozicioniranje BiH instrument za stabiliziranje prilika na Jugoistoku Europe. Ovo je za Deutsche Welle rekao politički analitičar Pejo Gašparević, naglašavajući da se u Plenkovićevom pristupu BiH može iščitati ona geopolitička orijentacija koja želi odagnati širenje ruskog utjecaja u BiH i na Balkanu uopće.

– Za širenje ruskog utjecaja se, s druge strane, otvoreno zauzima predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. U aktualnoj političkoj podijeljenosti u BiH na pro-NATO gibanja koja zastupaju hrvatska i bošnjačka politička klasa, i anti-NATO dinamika koju predvodi predsjednik RS-a Dodik, posjet hrvatskog premijera Plenkovića BiH značit će i potporu jačanju euroatlantskih snaga u BiH. Udahnjivanje novih euroatlantskih političko-diplomatskih energija u BiH ima svoje razloge s obzirom na to da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dozirano smanjuje tonalitet anti-NATO raspoloženja u Srbiji – kaže Gašparević.

No, relacije BiH-NATO trenutno su u sjeni političkih razmimoilaženja Sarajeva i Zagreba oko izgradnje Pelješkog mosta. Ipak, nakon pisama državnih ministara Adila Osmanovića i Josipa Grubeše hrvatskim dužnosnicima, u kojima su ministri iz BiH iznijeli suprotstavljene stavove oko izgradnje Pelješkog mosta, uslijedile su pomirljive izjave članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića.

Čović, koji Plenkovića prati tijekom današnjeg posjeta, je izjavio da "javna komunikacija jednog ministra s prijateljima kao što je Hrvatska, radi štetu svima u BiH", te da građani BiH trebaju usuglasiti sve što je njihov interes i potom taj usuglašeni interes štititi i prema susjedima i prema svjetskim institucijama. Izetbegović je pojasnio da se pogrešno predstavlja da je BiH protiv izgradnje Pelješkog mosta.

– Želimo biti dobri susjedi i ne želimo jedni drugima uzimati prava. Republika Hrvatska ima pravo spojiti svoju teritoriju, a BiH ima pravo pristupa otvorenom moru – rekao je Izetbegović naglašavajući da će konačan stav BiH biti poznat nakon predstojećih sjednica Vijeća ministara i Državnog parlamenta.

Pejo Gašparević vjeruje da bi Plenkovićeva posjeta BiH mogla pružiti dodatne odgovore na pitanja u kojem će se smjeru razvijati sporenja u vezi izgradnje Pelješkog mosta, odnosno hoće li se krenuti u smjeru rješavanja tog nesporazuma ili u njegovo daljnje zaoštravanje. On podsjeća da utjecajni bošnjački političari uporno pružaju otpor izgradnji Pelješkog mosta ističući da najprije treba utvrditi granicu na moru između dvije države, dok hrvatski političari ne odustaju od gradnje mosta za koji tvrde da će "neosporno" biti smješten na području unutrašnjih voda Republike Hrvatske.