Velika subota zauzima posebno mjesto u Svetom trodnevlju. To je dan kada Crkva u tišini i molitvi boravi kod Kristova groba, čekajući ispunjenje obećanja – Njegovo uskrsnuće.

Iako je ovo dan bez liturgijske euharistije, u večernjim satima slavi se Vazmeno bdjenje, središnji i najraskošniji obred liturgijske godine. Bdjenje simbolično započinje u potpunoj tami crkve, kako bi u nju moglo biti uneseno svjetlo Kristovo – plamen uskrsne svijeće koja raspršuje tamu i donosi svjetlost uskrsnuća.

Uskrsna svijeća nosi poseban simbolizam. Na njoj se ucrtavaju križ te grčka slova Alfa i Omega, što označava Krista kao početak i kraj svega stvorenog. Njezino paljenje označava pobjedu života nad smrću, svjetla nad tamom.

Služba svjetla započinje blagoslovom novoga ognja ispred crkve, kojim se pali uskrsna svijeća. Vjernici tada ulaze u crkvu u procesiji, dok svjetlo svijeće postupno obasjava prostor, praćeno trostrukim usklikom: "Svjetlo Kristovo!"

Slijedi Služba riječi, bogata čitanjima iz Svetog pisma koja nas vode kroz povijest spasenja – od stvaranja svijeta, preko izbavljenja Izraelaca iz Egipta, pa sve do proroka i novozavjetnih tekstova. Ova služba svjedoči o vjernosti Boga svome narodu kroz povijest, a završava svečanim navještajem Kristova uskrsnuća.

Krsna služba posebno dolazi do izražaja tijekom ove noći. Uz molitvu svih svetih i blagoslov vode, vjernici obnavljaju svoja krsna obećanja – odriču se zla i ispovijedaju vjeru. Ako ima kandidata, upravo se tijekom ovog bdjenja obavlja krštenje odraslih katekumena ili djece.

Vrhunac slavlja čini Euharistijska služba, kada vjernici pristupaju stolu Gospodnjem. Krist, prisutan u simbolu svijeće, u Božjoj Riječi i krštenju, sada se daruje u punini kroz sveto pričešće.

Velika subota poziva vjernike na sabranost i tišinu, ali i na radosno iščekivanje. Ona nas priprema da iz tame groba, zajedno s cijelom Crkvom, uđemo u svjetlo Uskrsa – praznika pobjede života.