Znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Katja Magdić Košiček i dr. sc. Eva Šatović Vukšić u sklopu svojih projekata istražuju kako med, dagnje i žuti brašnar otkrivaju informacije o okolišu i genetskoj raznolikosti te rasvjetljuju skrivene aspekte našeg ekosustava.

Dok jedan tim istražuje kako dagnje i med mogu služiti kao prirodni detektori za praćenje zdravlja okoliša, drugi se fokusira na razotkrivanje genetskih tajni kukca poznatog kao žuti brašnar radi boljeg razumijevanja biološke raznolikosti i prilagodbi organizama na promjene u okolišu, a oba projekta veže isti cilj: bolje razumijevanje i zaštitu prirodnog svijeta koji nas okružuje, izvijestio je u srijedu IRB.

Istraživanje dr. Katje Magdić Košiček u sklopu projekta "Dagnje i med kao bioindikatori radioaktivnosti morskog i kopnenog okoliša" provodi se na području poluotoka Pelješca, a koristi pčele i dagnje kao inspektore radioaktivnosti u okolišu.

Pčele su kopneni inspektori koje posjećuju stotine cvjetova na dan prikupljajući nektar, s kojim u košnicu donose i mikroskopske čestice iz okoliša, uključujući i radionuklide. Kada nektar pretvore u med, prikupljene čestice ostaju u tom slatkom proizvodu, koji tako postaje prirodna arhiva radioaktivnosti određenog područja. Posebno je značajno što med uz prirodne radionuklide, poput primjerice polonija, može sadržavati i one umjetne, kao što je radioaktivni cezij, koji se u prirodi mogu naći isključivo kao rezultat ljudskih aktivnosti, poput nuklearnih nesreća.

S druge strane, dagnje preuzimaju ulogu inspektora morskog okoliša te su prirodni filtracijski sustavi, koji propuštaju i do 80 litara morske vode dnevno kako bi iz nje izdvojili hranjive tvari. Ova sposobnost čini ih idealnim bioindikatorima za praćenje stanja morskog ekosustava jer uz hranjive tvari u svom tkivu zadržavaju i tragove zagađenja poput teških metala i radioaktivnih tvari.

- Dobiveni rezultati poslužit će kao temelj za buduće praćenje radioaktivnosti u drugim dijelovima Hrvatske, što je posebno važno u svjetlu globalnih događaja poput rata u Ukrajini i povećane potrebe za pouzdanim praćenjem potencijalnih zagađenja, zaključila je Magdić Košiček, znanstvenica u Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

U fokusu istraživanja koje provodi dr. Eva Šatović Vukšić u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a jest žuti brašnar kojeg opisuje kao kukca koji ima sve veću "komercijalnu vrijednost u animalnoj prehrani kao izvor proteina" te ističe kako je Europska unija 2022. godine odobrila korištenje ovog kukca i u ljudskoj prehrani.

Žuti brašnar je modelni organizam za različita istraživanja zbog velikih prednosti poput jednostavnog uzgoja, brzog razmnožavanja i kratkog životnog ciklusa, a zanimljiv je i zbog tamne materije genoma.

Istraživanja koje se provodi u sklopu projekta "Rasvjetljavanje uloga 'tamne materije' u funkcioniranju genoma gospodarski važnog kukca kornjaša Tenebrio molitor" usmjeren je upravo na istraživanje te tamne materije.

- Naša istraživanja mogla bi otkriti skrivene mehanizme koji omogućuju ovom kukcu da se tako dobro prilagođava različitim uvjetima, a što bi generiralo informacije vrijedne za poljoprivredu, ekologiju i prehrambenu industriju, rekla je Šatović Vukšić.