U znaku tematskih predavanja i pedagoških radionica protekao je i drugi dan Katehetske ljetne škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama koja se od 24. do 25. kolovoza održavala u prostorijama splitskog Nadbiskupijskog sjemeništa. Nakon zajedničke molitve koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Cavtata i Mokošice, u drugi radni dan sudionike je uveo izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK.

Uslijedilo je odmah prvo predavanje koje je pod nazivom "Johann Sebastian Bach: glazbenik i vjeroučitelj" održao prof. Tihomir Petrović, glazbeni pedagog i predsjednik Hrvatskog društva glazbenih teoretičara. Svoje predavanje Petrović je temeljio na rezultatima specifičnih istraživanja Bachove glazbene ostavštine povezane s teološkim značenjem njegovih skladbi. Vodeći se zaključcima Ludwiga Prautzscha, njemačkog crkvenog glazbenika i pisca čija je knjiga "Ovime stupam pred prijestolje tvoje" temeljno djelo za razumijevanje Bachove glazbe, predavač je atraktivnost i autentičnost Bachove glazbe povezao s njezinim prenošenjem kršćanske poruke kroz note i riječi.

– Prautzsch je otkrio sustav prema kojemu se raspoznaje neglazbeni sadržaj i značenje Bachove glazbe, njezina poetiku, glazbeno-retoričke figure, simbolika tonova, brojeva i slova, način na koji su ta slova i notni znakovi napisani ili zašto uopće nisu napisali i sl. Iz svega rečenog vidimo kako su osnova Bachove glazbe protestantski korali bilo da su citirani u okviru opsežnijeg djela ili je njihova nazočnost dublje skrivena. Stoga i ne čudi da je upravo Bach uzor glazbenicima svih generacijama pa tako i hrvatskim skladateljima koji su poput njega obrađivali autohtone crkvene popijevke, zaključio je prof. Petrović.

Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i drugo predavanje koje je pod nazivom "Radosna vijest u likovnoj umjetnosti" održao Anton Šuljić, svećenik Krčke biskupije i povjesničar umjetnosti. Označujući likovnost kao govor slikom, predavač je napravio kratak presjek kulturne povijesti slike u kršćanstvu koja kao plod vjere i tradicije ima i svoju katehetsku tj. kerigmatsku ulogu. Prema njegovim riječima, već u prvim stoljećima kršćanstva slikom se vjerovalo, navješćivalo i tumačilo, najprije kroz simbole, a onda i prihvaćanjem figurativnosti. Primjere za to nalazimo u likovnim prikazima Krista, Bogorodice, Svetog Trojstva, svetaca te brojnih biblijskih motiva i tema. U svom tumačenju likovne povijesti Šuljić se osvrnuo i na načine prikazivanja sakralnih motiva kroz određena povijesno-umjetnička razdoblja, od ranog kršćanstva do suvremene umjetnosti. Pri tom je naglasio važnost umijeća „čitanja“ svetih slika koje bi nam i danas trebalo pomoći u predstavljanju sadržaja vjere i njezinu tumačenju.

I nakon ovog predavanja razvila se aktivna rasprava, a nakon kraće stanke uslijedilo je i treće predavanje koje je pod nazivom "Riječ i scensko uprizorenje" održao dramski redatelj Damir Mađarić. Uz pomoć glumca Adama Končića kao prezentera dramskog prikaza pojedinih proznih djela Mađarić je nastojao pokazati način na koji vjeroučitelji mogu svojim učenicima kroz igru, veselje i razgovor pokazati drugačije poimanje kazališta. Na primjeru dramatizacije proznih tekstova Selme Lagerlof (Legende o Kristu), Jana Sobrea (Zašuti) i Urlicha Huba (Kod arke u osam) predavač je pokazao svu raznolikost tema koje nam na specifičan način govore o ljubavi, prijateljstvu i različitosti. O aktualnosti i dobrom odabiru okvirne teme ovogodišnje Katehetske ljetne škole svjedočila je i zanimljiva rasprava nakon sva tri predavanja.

Zainteresiranost vjeroučitelja pogotovo se ogledala u njihovom sudjelovanju na pedagoškim radionicama što je, između ostalog, naglašeno i u samom izvješću pri kraju Katehetske škole. Kroz tri zadane teme u dvanaest radnih skupina vjeroučitelji su kroz različite aktivnosti nastojali upoznati Isusa u kontekstu njegove obitelji, škole i domovine. Također su pokušali interpretirati izabrane biblijske tekstove korištenjem vizualnih medija te su u jedinstvenom prostoru Muzeja sakralne umjetnosti upoznali život i rad akademskog kipara Krune Bošnjaka i dobili korisne savjete kako vrijedna umjetnička djela mogu koristiti u vjeronaučnoj nastavi. Po već ustaljenoj praksi Škola je okončana završnom raspravom i okruglim stolom u kojoj su vjeroučitelji i ovog puta izmijenili svoja iskustva, te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom ovakvih susreta.