Uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a u sklopu međunarodnog projekta Merzove misli i naš hrvatski identitet, koji provode dvojezična hrvatsko-rumunjska OŠ Karaševo i OŠ dr. Ivana Merza iz Zagreba učenici – pripadnici hrvatske manjine iz Rumunjske prvi put su posjetili domovinu svojih predaka. S učenicima koji sudjeluju u ovom projektu, u srijedu 27. travnja, susreo se Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

"Lucianu, Gordani, Ivanki, Mariji, Diani i Suzani od srca želim dobrodošlicu u Zagreb i Hrvatsku. Ovaj posjet i susret dokaz je kako su Hrvati, bez obzira na to gdje žive i koliko dugo žive izvan domovine uvijek snažno vezani uz Hrvatsku. Hrvati u Rumunjskoj su naša najstarija dijaspora, no i nakon 600 godina življenja u drugoj zemlji, drukčijoj kulturi, snažno ističu i osjećaju pripadnost Hrvatskoj. Posebno nas raduje što vidimo i da djeca i mladi s ponosom njeguju i čuvaju hrvatski identitet. Ovaj je posjet prilika i da bolje upoznate hrvatsku baštinu, naše ljude. Uz učenje tu su i susreti i druženja, stvaranje novih prijateljstava, prilika za jačanje veza i zajedništva između Hrvata u Rumunjskoj i nas u domovini. Državni ured će podupirati sva ovakva i slična nastojanja koja za cilj imaju upravo to – jačanje hrvatskog zajedništva na svim poljima", poručio je Milas.

Tijekom druženja, učenici iz Rumunjske su Milasu prenijeli svoje prve dojmove te su izrazili želju za ponovnim dolaskom. Pridružio im se i pater Božidar Nagy, postulator za kanonizaciju blaženog Ivana Merza.
Ovi mladi Hrvati iz Rumunjske u Zagrebu kod svojih domaćina, učenika OŠ dr. Ivana Merza borave od 26. do 29. travnja 2016. Prije toga su ih ugostili kod sebe u Kraševu. Jedna od najstarijih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, karaševski Hrvati, iznimno štuju blaženog Ivana Merza, što je ujedno i poveznica sa zagrebačkom školom. U pratnji učenika su profesor Petar Hategan, predstavnik hrvatske manjine iz Rumunjske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH i vlč. Petar Rebedžila, župnik iz Karaševa.

Hrvati u Rumunjskoj, svoj hrvatski identitet, jezik, kulturu i običaje čuvaju i razvijaju više od 600 godina. Unatoč tome što stoljećima žive u drugoj zemlji, unatoč teškim političkim i povijesnim prilikama, uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i materinski jezik kao malo koja hrvatska zajednica u svijetu te uvijek s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu. Trenutno u sedam naselja u Rumunjskoj živi oko 5000 Hrvata: Karaševo, Lupak, Klokotić, Nermiđ, Ravnik, Vodnik i Jabalče.