Sve više građana u Hrvatskoj svakodnevno uzima anksiolitike, a stručnjaci upozoravaju na rastući rizik od ovisnosti i tolerancije. Podaci za 2024. godinu pokazuju da je izdano gotovo 60,5 milijuna recepata, od čega se oko 4,5 milijuna odnosi na lijekove za smirenje. Po učestalosti propisivanja nalaze se odmah iza lijekova za krvni tlak, a ispred terapija za masnoće u krvi.

Stres, tjeskoba, nesanica i osjećaj nemira najčešći su razlozi zbog kojih se poseže za ovim lijekovima. Liječnici upozoravaju da pacijenti često traže brza rješenja, dok istodobno postoji otpor prema antidepresivima koji se koriste dugoročnije i ciljaju uzrok problema.

Psihijatri ističu da gotovo svaki psihički poremećaj uključuje određenu razinu anksioznosti te da anksiolitici mogu biti učinkoviti samo ako se uzimaju kratkotrajno, u odgovarajućim dozama i pod nadzorom. Problem predstavlja i činjenica da su ti lijekovi lako dostupni i često se „posuđuju“, a najčešće ih koriste žene i starije osobe.

U usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, Hrvatska ima znatno veću potrošnju anksiolitika, dok je upotreba antidepresiva znatno manja. Dugotrajno i nekontrolirano uzimanje može dovesti do ovisnosti, potrebe za sve većim dozama te problema s pamćenjem i koncentracijom.

Stručnjaci poručuju da anksiolitici mogu biti pomoć u kriznim situacijama, ali ne smiju postati trajno i jedino rješenje za sve češće psihičke tegobe.