SNV organizira komemoraciju 'žrtvama Oluje' i poziva se na podatke beogradskog Veritasa

Srpsko narodno vijeće (SNV) u subotu u 12 sati organizira, navode u svom priopćenju, "komemorativno obilježavanje u spomen na ubijene i nestale tijekom i nakon akcije Oluja 1995. godine". Na komemoraciji će biti prisutan i Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a i saborski zastupnik. Komemoracija će se održati na groblju Svete Ekatarine u Gornjem Selištu.
"Porukama sjećanja želimo odati počast žrtvama, podsjetiti na mjesta stradanja, upozoriti na spori proces ekshumacija i identifikacija te još uvijek neučinkovito procesuiranje ratnih zločina. Naime, za zločine počinjene u Oluji do današnjeg dana pred hrvatskim pravosuđem donesena je tek jedna pravomoćna presuda. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) neposredno nakon Oluje u svojim je izvještajima navodio brojku od 677 civilnih žrtava, dok beogradski Veritas navodi njih 1206. Također, u augustu 1995. zabilježen je najveći egzodus Srba iz Hrvatske, kada je izbjeglo oko 200.000 ljudi", navodi SNV.
Skandalozno je da SNV, kad su u pitanju civilne žrtve Oluje, koristi podatke beogradskog "Veritasa", čiji je čelnik Savo Štrbac nekadašnji ministar informiranja tzv. SAO Krajine i bliski suradnik ratnih zločinaca Milana Babića i Mile Martića. Nevjerojatno je i to da se SNV i danas u ovom pitanju služi podacima i HHO-a za koje se kasnije nedvojbeno ispostavilo kako su netočni. Čak je i jedna kontroverzna Documenta, organizacija na stranom platnom spisku, nedavno poručila da je HHO-ov popis civilnih žrtava Oluje netočan i preuveličan:
"Nažalost mi još ne možemo objaviti potpuni konačni broj koji je rezultat našeg istraživanja, ali već sada možemo reći da je čak i taj broj HHO-a što se tiče civila ubijenih u Oluji pretjeran, znači taj broj će biti manji", poručio je Slaven Rašković, član Documente, koji je istaknuo kako su greške, koje su utvrđene, odnose na "dupliranje imena ili navođenje ljudi koji nisu tada stradali".
Netočan je i SNV-ov podatak kako je za određena kaznena djela nakon Oluje pred hrvatskim pravosuđem donesena tek jedna pravomoćna presuda. Još je tjednik Fokus 2001. godine objavio podatke Ministarstva pravosuđa prema kojima je Hrvatska nakon 1995. pokrenula više od 3000 predmeta protiv poznatih i nepoznatih počinitelja kaznenih djela nakon Oluje, a 20-ak osoba je pravomoćno osuđeno na dugotrajne zatvorske kazne.
>>Sve organizacije koje blate 'Oluju' treba zakonom zabraniti