U saborskoj raspravi o novom Zakonu o grobljima, zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga upozorila je da zakon, iako naizgled tehnički, u suštini može postati politički alat koji produbljuje društvene podjele. Prema njezinim riječima, otvara se "Pandorina kutija povijesnog revizionizma i institucionalne diskriminacije".

– Zakon na prvi pogled djeluje kao tehnički, ali zapravo omogućuje arbitrarnost i diskriminaciju pod krinkom zaštite nacionalnih osjećaja – istaknula je Šimpraga u ime Kluba SDSS-a.

Novi zakon, prvi nakon 27 godina, unificira upravljanje grobljima i uvodi mogućnost uklanjanja spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990. ako se procijeni da vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Prema najavi ministra Branka Bačića, o svakom takvom spomeniku odlučivat će povjerenstvo sastavljeno od pet stručnjaka – povjesničara, pravnika, arhitekta i povjesničara umjetnosti – no njihovo mišljenje neće biti obvezujuće.

– Zakon ne traži ništa više nego da groblja budu uređena sukladno zakonu i Ustavu, bez uvredljivih natpisa – poručio je Bačić.

Ćirilica, HOS i selektivna pravila

Šimpraga je upozorila kako zakon ostavlja previše prostora za subjektivne interpretacije: – Za jedne ćirilični natpis je uvredljiv, a za druge dio identiteta. A što je s ustaškim simbolima koji su također prisutni na grobljima?

Na to joj je odgovorio Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta: – Nitko neće uklanjati ćirilične natpise, ali hoće četničke spomenike.

Njegov stranački kolega Tomislav Josić dodao je da se uklanjaju isključivo spomenici postavljeni nakon 1990. i da HOS, ako se misli na te spomenike, nije zabranjena organizacija: – U Domovinskom ratu nije bilo ljudi s ‘U’ na kapi, ali su nas napadali s kokardama i petokrakama.

I dok Josić smatra da bi zabranio i jedno i drugo, upozorio je da se petokraka ovim zakonom još ne dira.

Oprez zbog mogućnosti političkih manipulacija

Irena Dragić iz SDP-a podržava ideju uređenja groblja i uklanjanja simbola četništva, ali i upozorava da model koji se temelji na neobvezujućem mišljenju povjerenstva otvara prostor za političke manipulacije.

– Ovakav pristup može dovesti do selektivnog uklanjanja spomenika i ideoloških obračuna – naglasila je Dragić.

Zvonimir Troskot iz Mosta složio se s uklanjanjem uvredljivih spomenika, ali je iskoristio raspravu da upozori na druge moguće posljedice zakona. Upozorio je da bi se njime 2031. moglo omogućiti potapanje Kosinjskog polja, povijesnog mjesta tiskanja prve knjige na hrvatskom jeziku, zbog izgradnje hidrocentrale.

Status memorijalnih groblja i komasacija zemljišta

Osim pitanja spornih spomenika, zakon po prvi put regulira i status memorijalnih groblja stradalih u Domovinskom ratu, koja će biti pod upravom Ministarstva hrvatskih branitelja.

Istovremeno, Sabor po hitnom postupku raspravlja i o izmjenama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Cilj je rješavanje problema usitnjenosti zemljišta i olakšano dobivanje suglasnosti vlasnika za spajanje parcela, što je i uvjet za korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Kako zakon o grobljima bude prolazio kroz proceduru, rasprava u Saboru jasno pokazuje – spomenici na grobljima nisu samo kamen, već odraz slojevitih i još uvijek bolnih društvenih i povijesnih pitanja.