Znanstvenici su ovog ljeta u akvatoriju srednjodalmatinskih otoka na jednog modrulja, dugog gotovo dva metra, postavili prvi satelitski odašiljač u sklopu istraživanja pelagičnih (otvorenopelagaških) morskih pasa u Jadranu. Uređaj bi za šest mjeseci trebao poslati podatke o kretanju te strogo zaštićene vrste.

Migracije morskih pasa u Mediteranu još su uvijek slabo istražene, a klimatske promjene vjerojatno dodatno utječu na njihove puteve, istaknuo je voditelj istraživanja dr. Alen Soldo sa Sveučilišta u Splitu.

Projekt je podržan od strane Mediteranske znanstvene komisije (CIESM) i princa Alberta II od Monaka, a proveden je uz odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Istraživači su tijekom ribolovnih aktivnosti bilježili i slučajni ulov zaštićenih vrsta poput žutuge ljubičaste, čukova i mekaša, koje su nakon evidentiranja puštene natrag u more.

Iako zakoni postoje, provođenje mjera zaštite morskih pasa i dalje je nedostatno. U Jadranu živi oko 60 vrsta hrskavičnih riba, od kojih je više od 70 posto ugroženo, a neke su već regionalno izumrle.

Morski psi igraju ključnu ulogu u očuvanju morskih ekosustava, ali ih ugrožavaju prekomjerni izlov, slučajni ulov i negativna percepcija u javnosti. Napadi morskih pasa u Jadranu iznimno su rijetki — zadnji smrtonosni napad zabilježen je 1974. godine.

Ovo istraživanje važan je korak prema boljem razumijevanju i zaštiti ovih osjetljivih morskih predatora.