Povodom uvrštenja blatskog narječja s Korčule u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, na 8. MFK-u održan je panel „Kako očuvati i prezentirati govor kao nematerijalnu kulturnu baštinu“, koji je moderirala Marina Gudelj.

Ravnateljica Blatskih fižula – ustanove u kulturi Ivana Sardelić predstavila je projekte posvećene očuvanju blatskog govora, s naglaskom na rad s djecom. Posebnu pažnju privukla je radionica u kojoj su i splitski polaznici imali priliku učiti blatske riječi, što pokazuje da lokalni idiomi mogu nadahnuti i širu zajednicu.

Direktorica Turističke zajednice Blato Maja Šeparović istaknula je kako se govor može prenijeti i u turističku ponudu. Kao primjer navela je suradnju s ustanovom Blatski fižuli, kroz koju su nastali suveniri s lokalnim izrazima, među kojima se posebno izdvojila popularna memory igra s blatskom abecedom.

Spisateljica i umjetnica Nataša Jukić upozorila je na izazove očuvanja kaštelanske čakavice, koja se sve teže razlikuje od splitske, dok je Hrvoje Marko Peruzović iz Dola naglasio kako je na Braču situacija povoljnija jer se čakavica aktivno njeguje, i kroz kulturne programe i kroz „otočki val“ u glazbi s izvođačima poput Šo Mazgoon!, Gegota, grupe Valentino Bošković i Kopito.

U Kaštelima se, dodala je Jukić, očuvanje jezika provodi i kroz manifestacije povezane sa školama i turističkom ponudom, a vrijedan doprinos dala je i Radojka Baldić-Đugum, autorica Rječnika kaštelanskog govora. Kao pozitivan primjer književnog stvaralaštva na dijalektu istaknut je i pisac Kristijan Novak, koji romane piše na međimurskom.

Zaključeno je da najveći izazov ostaje prenošenje lokalnih govora djeci, u vremenu snažnog utjecaja engleskog i jezika društvenih mreža. Ipak, naglašeno je kako upravo digitalni kanali mogu postati saveznik u očuvanju baštine – što potvrđuju i uspješni primjeri iz Blata.