Stručnjaci upozoravaju: Neliječena nesanica povećava rizik od depresije, Alzheimerove bolesti i ozbiljno narušava kvalitetu života

U zapadnim zemljama od nesanice koja značajno remeti svakodnevno funkcioniranje pati između šest i deset posto ljudi, a u Hrvatskoj je to broj usporediv s populacijom Splita, ističe dr. Domagoj Vidović, pročelnik Zavoda za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče.

Povremena neprospavana noć nije razlog za brigu, no problem nastaje kada nesanica postane kronična i utječe na posao, obitelj i društveni život. Neliječena, može povećati rizik za depresiju, suicidalnost, pa čak i Alzheimerovu bolest.

Nesanica je češća kod žena, što se djelomično pripisuje hormonalnim promjenama – od mjesečnih ciklusa do menopauze. U perimenopauzi tegobe poput preznojavanja i nesanice često postaju kronične, a kasnije se povećava i rizik za opstruktivnu apneju.

Uzroci nesanice su različiti – od stresa i gubitaka do pozitivnih događaja. Važnije od samog uzroka, naglašava Vidović, jest fokusiranje na pogrešna uvjerenja i ponašanja koja produljuju problem.

Prva linija liječenja je kognitivno-bihevioralna terapija, no zbog slabe dostupnosti, često se poseže za lijekovima. Ipak, Vidović upozorava na oprez s benzodiazepinima zbog nuspojava i rizika od ovisnosti. Preporučuju se Z-lijekovi duljeg djelovanja, koji imaju niži rizik i bolji profil djelovanja.

Važno je nesanicu ozbiljno shvatiti, potražiti stručnu pomoć i pristupiti liječenju individualno – posebno ako je uz nesanicu prisutna i anksioznost.