U ponedjeljak, 24. srpnja, na snagu stupa izmjena regulative koja će omogućiti Hrvatskoj da opožarena područja obnovi EU sredstvima.

Izmjenom Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu posebnih mjera za pružanje dodatne potpore državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama koju je Europski parlament usvojio po žurnom postupku na plenarnom zasjedanju u lipnju, državama članicama omogućeno je uvođenje novog prioriteta za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

- Ovim je otvorena mogućnost Vladi da izmijeni Operativni program Konkurentnost i kohezija i uključi novi prioritet, a sredstva s prioriteta na kojima je slaba provedba i korištenje EU fondova usmjeri u obnovu područja pogođenih požarima i drugim prirodnim katastrofama - istaknula je Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu.

Za financiranje su prihvatljive štete od požara, poplava, potresa, suša i drugih nepogoda nastale od 1. siječnja 2014., a sufinanciranje je predviđeno na razini od 95% štete.

Sredstva za financiranje ove zasebne prioritetne osi osiguravaju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj preraspodjelom nepotrošenih sredstava iz drugih prioritetnih osi.
U slučajevima prirodnih katastrofa mogu se koristiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti. Financijska pomoć iz fonda daje se ako ukupna izravna šteta uzrokovana katastrofom prelazi 3 milijarde eura ili više od 0,6% bruto domaćeg dohotka države članice. Pomoć se daje i u slučaju nepogoda regionalnih razmjera za koje prag iznosi 1,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) regije na NUTSII razini.

Ako procijenjena šteta u Jadranskoj Hrvatskoj bude veća od 206 milijuna eura Vlada u roku od 12 tjedana od nastanka prve štete treba podnijeti zahtjev Europskoj komisiji, koji odobravaju Vijeće i Europski parlament, priopćila je zastupnica Ivana Maletić.

Sredstva iz ovog fonda Hrvatska je koristila u slučaju poplava čak četiri puta u ukupnom iznosu od 22,79 milijuna eura.