Mala škola hrvatskoga jezika i kulture jedinstven je projekt u organizaciji Hrvatske matice iseljenika koji se održava od 1993. godine. Ovogodišnja škola održava se od 18. do 29. srpnja u Novom Vinodolskom, a o samoj organizaciji, programu, polaznicima i znanjima koja se ondje kroz vrlo kreativan pristup ostvaruju razgovarali smo s profesoricom Ladom Kanajet Šimić iz Odjela za školstvo, znanost i sport Hrvatske matice iseljenika.

U jeku aktualne priče o iseljavanju brojnih mladih ljudi iz Hrvatske, lijepo je čuti da se neki domovini i vraćaju, i to kako bi učili hrvatski jezik. Kako biste opisali Malu školu hrvatskoga jezika i kulture, kome je ona sve namijenjena?

Kanajet Šimić: Mala škola hrvatskoga jezika i kulture je jedno oplemenjeno ljetovanje čiji je temeljni cilj da djeca koja žive izvan Hrvatske, u zajedništvu s djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, unaprijede svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave. Nastavni program Male škole usmjeren je ka tkz. nasljednim govornicima, to su pripadnici hrvatske nacionalne manjine i djeca Hrvata izvan Hrvatske, skupina govornika hrvatskoga koja se naziva nasljednim govornicima. No, škola je otvorena i za svu ostalu djecu, sadašnje i buduće prijatelje Hrvatske. Programom čuvamo i razvijamo hrvatski nacionalni jezični i kulturni identitet.

Koliko polaznika škola prima ove godine? Tko su predavači?

Kanajet Šimić: Ovogodišnji je program okupio 63 polaznika, uzrasta 9 - 16 godina, iz 14 europskih i prekooceanskih zemalja: SAD-a, Švicarske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Italije, Velike Britanije, Belgije, Švedske, Slovenije, Nizozemske, Francuske, Makedonije i Hrvatske. Voditelji radionica i aktivnosti su nastavnici specijalizirani za pojedina područja, učitelji hrvatskoga kao inoga jezika, lutkarski, dramski i plesni pedagozi, kineziolozi. Također, ove smo godine nastavili s praksom započetom prošle godine, a to je da se zainteresirani bivši polaznici, posebice oni koji su nastavili svoje obrazovanje u pedagogijskom smjeru, uključe kao voditelji, tako da ove godine imamo troje takvih mladih voditelja, iz Austrije, Kanade i Francuske.

Kako je škola koncipirana i kakve su reakcije mladih polaznika?

Kanajet Šimić: Program Škole podrazumijeva jezične radionice (zavisno od jezičnog predznanja), kreativne radionice (likovnu radionicu hrvatske kulturne i prirodne baštine, novinarsku, lutkarsku, dramsku, plesnu i filmsku radionicu) te sportske i zabavne aktivnosti. Hrvatski se jezik uči samo jednim dijelom u jezičnim radionicama, u ostalim radionicama i aktivnostima čak i više jer su na taj način jeziku izloženi putem drugih sadržaja. Uči se stvarni jezik potreban u stvarnim komunikacijskim situacijama tako da su reakcije polaznika odlične.

Osim što mlade poučavate o jeziku, naučiti se može i o hrvatskoj kulturi? Za što djeca iseljenika najviše pokazuju interes?

Kanajet Šimić: Neki od njih dobro vladaju hrvatskim jezikom, ali najčešće narječjem kojim se govori u obitelj. Neki ne vladaju dobro pisanjem na hrvatskome jeziku, dok s govorom nemaju većih poteškoća. No, ono što uglavnom svi dobro poznaju jest hrvatska kultura. Specifičnost je ovoga programa da su kulturološke sastavnice uključene u učenje jezika. Kroz sve su aktivnosti polaznika protkane niti hrvatske kulture. No, hrvatsku kulturu čine i hrvatske pjesme tijekom zabavnog večernjeg programa, specifičnosti hrvatskog objeda, šetnje gradom... Uz to, imamo i kreativnu likovnu radionicu kulturne i prirodne baštine. Ove će se godine, između ostaloga, na kaširani kišobran raditi otisci morskih motiva i glagoljice, tehnikom pop-arta likovno predstaviti ban Ivan Mažuranić, plesti košare od špage… Inače, kod prijave u Malu školu djeca odabiru kreativnu radionicu, temeljem svojih želja, interesa, sposobnosti.

Koliko je djece od 1993. do sada otprilike prošlo kroz Malu školu?

Kanajet Šimić: Mala škola odvija se u kontinuitetu od 1993. godine što znači da će sljedeća biti jubilarna, 25. U ovome je programu do sada sudjelovalo oko 1300 djece iz 32 europske i prekooceanske zemlje. To je jedini program takve vrste u Republici Hrvatskoj i mi smo na njega jako ponosni.