Na Korčuli se ovih dana održava sedmi Korčulanski After Party festival, a u njegovu se programu obilježava i 80. godišnjica pobjede nad fašizmom. Iako se manifestacija predstavlja kroz kulturne sadržaje, među dijelom javnosti vlada dojam da iza nje stoji politička poruka i ideološko pozicioniranje.

Mnogi sudionici i promatrači smatraju da se na ovaj način pokušava reinterpretirati povijest te kroz kulturne događaje nametnuti ideologija koja ne uvažava hrvatsku državnost, njezine branitelje i stradanja hrvatskog naroda u 20. stoljeću. Posebno se problematičnim doživljava činjenica da se, pod krinkom umjetnosti i kulture, prenosi politička poruka koja evocira bolna razdoblja obilježena represijom, masovnim grobnicama i ideološkim podjelama.

Problem nerazriješene prošlosti

Jedan od najvećih izazova hrvatskog društva i danas jest činjenica da nakon Domovinskog rata nije provedena lustracija. Potomci nekadašnjih struktura i dalje zauzimaju istaknute položaje u politici i gospodarstvu, a mnogi povjesničari i braniteljske udruge upozoravaju da se time onemogućava otvorena rasprava o prošlosti.

Spominju se i brojna neistražena masovna stratišta diljem Hrvatske i Slovenije, kao i otvorena pitanja vezana uz Jasenovac. Dio javnosti smatra da bi Hrvatska trebala konačno pristupiti sustavnom istraživanju svih žrtava, bez političkih pritisaka i ideoloških tumačenja.

Antifašizam i ideološke prijepore

Pojam antifašizma u Hrvatskoj ostaje iznimno osjetljiva tema. Dok jedni u njemu vide pokret otpora okupatoru, drugi upozoravaju da se iza partizanskog i komunističkog pokreta skrivao sustav koji je počinio masovne zločine, i to ne samo tijekom rata nego i nakon njegova završetka. Ova dilema dodatno polarizira društvo, a festivali i priredbe poput ovoga često služe kao okidač za nove rasprave.

Odgovornost organizatora i reakcija branitelja

Manifestacije koje se održavaju pod pokroviteljstvom lokalnih institucija trebale bi biti prilika za kulturno uzdizanje i povezivanje ljudi, a ne za produbljivanje podjela. Međutim, braniteljske udruge i dio domoljubne javnosti ističu da se ovakvim događajima provocira i vrijeđa one koji su u Domovinskom ratu branili Hrvatsku.

Udruge proizišle iz Domovinskog rata s Korčule već sue izrazile nezadovoljstvo porukama koje se šalju ovim festivalom te smatra da gosti koji promoviraju ideološke podjele nisu dobrodošli.

Ukratko, umjesto da kulturne manifestacije budu mostovi koji povezuju, one se ponekad pretvaraju u političke arene. Hrvatsko društvo, kako se čini, i dalje čeka otvoreno, pošteno i cjelovito suočavanje s vlastitom prošlošću – bez prikrivanja žrtava i bez nametanja ideoloških interpretacija.

KaP_ nemoj da FALIŠ - inače Nosi se