Kao što se očekivalo dugo očekivana televizijska debata čelnika dviju vodećih hrvatskih političkih stranaka HDZ-a i SDP-a uoči početka službene izborne kampanje protekla je  u ozračju dvije različite koncepcije prezentiranja pred biračkim tijelom.  

"S jedne strane bila je agresivno čak na momente i uličarsko debatiranje predsjednika SDP-a i čelnika Narodne Koalicije Zorana Milanovića, a s druge umjereno pomalo eurobirokratsko kontriranje predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića", rekao je za CroPortal politički analitičar Vjekoslav Krsnik.

"Iako je voditelj debate Mislav Togonal pokušao svojim konceptom staviti ključni naglasak na gospodarska i socijalne probleme s kojima se suočava Hrvatska, oba sudionika u tome nisu, osim obećanja koja se inače ponavljaju uoči izbora, ostavili dojam da su u Hrvatskoj, koja se praktički nalazi pred bankrotom, spremni na radikalne reforme. Tako je Zoran Milanović stalno ponavljao kako je za vrijeme njegove Vlade Hrvatska napredovala po konkurentnosti, ali mu Andrej Plenković nije znao odgovoriti da je Hrvatska po mnogim pokazateljima na samom dnu Europsku unije, prije svega u korupciji. To pitanje, koje je odraz činjenice da Hrvatska po europskim standardima nije pravna država, bilo je samo marginalno dotaknuto. I kad se govorilo o demografiji kao najvažnijem problemu države nije se ulazilo u njegovu suštinu, a Zoran Milanović je čak pokušao demantirati njemačke podatke da je u posljednje dvije godine u nju doselilo 100.000 ljudi, što je praktički značilo umjetno smanjenje nezaposlenosti", objašnjava Krsnik.

U debati je tek zaiskrilo kad se postavilo pitanje pozdrava "Za dom spremni" ili izricanja presude Perkoviću i Mustaču za ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

"Iako je sudska praksa uglavnom potvrdila da se ne radi ni o prekršaju kad je u pitanju spomenuti pozdrav, a kamoli o kaznenom djelu, tu činjenicu Andrej Plenković nije znao decidirano predstaviti, a Zoran Milanović se uhvatio jedne presude Ustavnog suda koja je potvrdila da se radi o opravdano kriminaliziranom pozdravu. I u slučaju presude Perkoviću i Mustaču Zoran Milanović je agresivnom retorikom, jer mu je to bila jedina obrana, poricao svoju odgovornost za donošenje "lex Perković", a Andrej Plenković na tu agresivnu retoriku ponudio je činjenice o odbijanju Milanovićeve Vlade  da poštuje zakone Europske unije", govori Krsnik.

"Sve u svemu koncept pitanja Mislava Togonala bio je dnevnopolitički površan i nije dublje ulazio u analizu zašto se Hrvatska nakon četvrt stoljeća samostalnosti nalazi u permanentnoj političkoj i društvenoj krizi. Birači će tako na temelju ove debate morati odlučiti hoće li povjerenje dati obmanama Zorana Milanovića čija je Vlada suodgovorna za sadašnje stanje ili uvjerljivim ali mlakim reagiranjima i prezentacijom svoje politike Andreja Plenkovića", zaključio je Vjekoslav Krsnik.