'Hrvatsko iseljeništvo treba se osloboditi straha od povratka'
''Nije jednostavno vratiti se u Hrvatsku, pogotovo kad je netko u godinama i kad u zemlji primateljici ima potomke, prijatelje i stvorene navike. Teško je nekome preporučiti povratak kad je vidljivo da ovdje ne može pronaći posao. Ali teško je razumjeti kako to stranci, koji nemaju ni rodbine, ni prijatelja, ni naslijeđenih nekretnina, Hrvatsku smatraju izazovom i uspijevaju ovdje, a Hrvati ostaju u tuđini'', misao je Branka Barbića, uglednog hrvatskog iseljenika i povratnika
Završio je Drugi hrvatski iseljenički kongres. Tim povodom Branko Barbić, vrsni i dugogodišnji poznavatelj iseljeničke problematike i sam iseljenik, dao je veliki intervju "Glasu koncila". Barbić je rođen u Bosni i Hercegovini, a posao ga je odveo u razne zemlje kao što su Njemačka, Belgija, Francuska, Engleska u kojima su živjeli i radili mnogi Hrvati.
Na pitanje kako komentira osjećaje hrvatskoga iseljeništva u ovim više nego turbulentnim trenutcima na hrvatskoj političkoj sceni Barbić kaže: ''Turbulentni trenuci nisu zapravo nikada ni prestajali. Iseljavanje Hrvata iz današnje Hrvatske, BiH i iz dijelova hrvatskoga naroda u susjednim državama nikada nije ni prestajalo. Nisu prestajali ni pokušaji usvajanja politika, stvaranje zakona i institucija kojima se željelo povezati sve dijelove hrvatskoga naroda''. Barbić je naglasio kako se u Hrvatskoj, kad je riječ o iseljeništvu, jasno vide dvije različite politike koje nisu uvijek toliko vidljive u riječima ili pojedinim gestama.
''Predstavnici i jedne i druge politike posjećuju Livno, Vitez, Hrvate u Australiji... Razlike su uočljive u prijedlozima politika i zakona koji se predlažu i usvajaju radi realiziranja određenih ciljeva. Te različite politike moguće je identificirati i u prijedlozima državnoga proračuna. Zna se koja je vlada u državni proračun unijela financiranje Sveučilišta u Mostaru, sveučilišne bolnice u Mostaru, bolnice u Novoj Biloj, fakulteta u više gradova u BiH, ustrojila Ministarstvo iseljeništva i useljeništva...'', rekao je Barbić.
Na pitanje zašto u Hrvatskoj, koja je pred demografskim slomom, ne postoji politika useljavanja, Barbić odgovara: ''Kad je Hrvatska gospodarska komora u Zagrebu organizirala međunarodnu konferenciju na temu "Useljenička politika u funkciji gospodarskog razvoja", bili su pozvani svi zastupnici Hrvatskoga sabora. Nije došao ni jedan. Ni razglašeni demografi nisu došli'', naglašava Barbić.
''Istaknuto je da se prioritet daje povratku iseljenika i useljavanju njihovih potomaka ne samo iz sentimentalnih razloga, nego i stoga što je lakša i jeftinija integracija pripadnika i potomaka hrvatskoga iseljeništva, nego stranaca koji dolaze iz kultura koje su daleko od Hrvatske'', kaže Barbić. U tom kontekstu Barbić je prokomentirao sadašnji Zakon o azilu. Naglasio je kako ministri uopće nisu pročitali taj zakon i kako nisu svjesni posljedica koje iz njega mogu proizići.
''Mnogi govore kako Hrvatska mora primiti velik broj azilanata jer su mnogi Hrvati nakon 1945. spašavali glave u inozemstvu. Istina, ali oni su doista bili politički, a ne ekonomski emigranti, i u novim sredinama bili su u stanju brzo se zapošljavati i zarađivati za svoj život. Ukratko, Zakon o azilu obvezuje Hrvatsku i Hrvatska mora biti odgovorna za azilante kojima odobrava azil'', mišljenja je Barbić.
Na pitanje koje je najprihvatljivije rješenje na relaciji Hrvatska - hrvatsko iseljeništvo, Barbić kaže kako se hrvatsko iseljeništvo treba osloboditi straha od povratka.
''Nije jednostavno vratiti se u Hrvatsku, pogotovo kad je netko u godinama i kad u zemlji primateljici ima potomke, prijatelje i stvorene navike. Teško je nekomu preporučiti povratak kad je vidljivo da nema velike šanse naći ovdje odgovarajući posao. Ali i tko se ne može vratiti za stalno, može povremeno dolaziti u Hrvatsku, što sve više ljudi čini. I na kraju, teško je razumjeti kako to stranci koji nemaju ni rodbine, ni prijatelja, ni naslijeđenih nekretnina - Hrvatsku smatraju izazovom i uspijevaju ovdje, a Hrvati ostaju u tuđini'', zaključio je za "Glas koncila" Branko Barbić.
>>Donosimo cjelovitu rezoluciju Drugog hrvatskog iseljeničkog kongresa